HRVATSKA Opći podaci     Službeni naziv Republika Hrvatska Državno uređenje parlamentarna republika Državna himna Lijepa naša domovino Službeni jezik Hrvatski Alfabet Latinica Novčana jedinica Kuna (100 lipa) - HRK Površina 56,542 km2 Stanovništvo 4,437,460 (2001.) Gustoća naseljenosti 78,5 st/km2 BDP (2000) 19,031 mil. USD 4444 USD/st. Godišnji rast BDP-a cca 4 % Broj otoka 1,185 (66 naseljenih) najveći Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula Glavni grad Zagreb (682 598 st.)
Površina:     Ukupna površina države 87,609 km2 Područje teritorije (zemlja) 56,542 km2 Područje teritorije (more) 31,067 km2 Pomorsko ekonomsko dobro 23,870 km2 Ukupna ekonomska površina 111,479 km2 Dužina obale 5,835 km Dužina priobalja 1,777 km Dužina otočne obale 4,058 km	Stanovništvo:   Nacionalna struktura: Prema popisu stanovništva iz 2001. Hrvati čine 89,6% stanovništva, Srbi 4,5%, ostali (Bosanci, Slovenci, Talijani, Česi ..) 5,9% Vjeroispovjest: Prema popisu iz 2001. 87,83% stanovništva su rimokatolici, 1,28% muslimani, 0,91% pravoslavci Dijaspora: Izvan Hrvatske živi više od 2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka (SAD 1,3 mil., Njemačka 270.000, Austrija 240.000, Argentina 150.000 i Kanada 150.000)

Geografski položaj:

Hrvatska se nalazi u jugoistočnoj Europi na dodiru Srednje Europe i Mediterana. Hrvatska je jadranska i srednjoeuropska zemlja. U obliku luka pruža se od Dunava na sjeveroistoku do Istre na Zapadu i Boke kotorske na jugoistoku.

Zahvaljujući svom povoljnom položaju blizu gusto naseljenih i gospodarski razvijenih europskih zemalja našla se na raskrižju putova između Srednje Europe i Sredozemlja. Mnoge međunarodno važne prometnice prolaze kroz Hrvatsku. Važnost geografskog položaja Republike povećava Jadransko more, za velik dio europskih država najbliža vrata do Sredozemnog mora, Atlantika i Indijskog oceana.

Reljef:

Znatni su dijelovi Hrvatske na nadmorskoj visini većoj od 500 m, ali nema vrhova viših od 2.000 m. Istočna i sjeverozapadna Hrvatska uglavnom je nizinska, u gorskoj Hrvatskoj najviše planine nalaze se na prijelazu iz kontinentskih krajeva u primorske krajeve (Risnjak 1528m, Velika Kapela 1533m, Plješivica 1657m) ili se pružaju neposredno uz more (Učka 1396m, Velebit 1758m). U Dalmaciji najviše su planine Biokovo (1762m) uz more, i Dinara (1831m) u unutrašnjosti.

Podneblje:

Primorski dio Hrvatske ima karakterističnu sredozemnu klimu s vrućim i suhim ljetima, blagim zimama, te najviše padalina u listopadu i studenom. S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25C do 27C. Osobito zimi česta je bura, hladan i snažan vjetar koji puše na mahove preko planinskih prijevoja prema moru.
Gorska Hrvatska ima umjerenu kontinentalnu klimu s hladnim zimama i svježim ljetima, a u najvišim područjima planinsku klimu s mnogo padalina na gorskim barijerama. U Gorskom kotaru ima ih više od 3000 mm na godinu. Najviše je padalina u listopadu i studenom, a snježni pokrivač zadrži se 50-60 dana.
Nizinska Hrvatska ima umjereno kontinentalnu klimu s hladnim zimama i toplim ljetima s najviše padalina u svibnju i lipnju te listopadu i studenom. Količina padalina smanjuje se od zapada prema istoku, a snježni se pokrivač zadržava 25-40 dana.

Rijeke:

62% teritorija Hrvatske pripada crnomorskom, a 32% jadranskom slijevu. Rijeke su u unutrašnjosti veće i mirnijeg toka (Sava - dužina toka u Hrvatskoj 562 km, Drava - dužina toka u Hrvatskoj 305 km i Dunav - dužina toka u Hrvatskoj 188 km). Primorske su rijeke kraće i imaju veće padove. Najveće su primorske rijeke Mirna i Raša u Istri te Zrmanja, Krka i Cetina u Dalmaciji. Najviše ponornica ima u Lici.

Jezera:

Hrvatska nema velika jezera (najveće, Vransko kraj Biograda, ima površinu 30 km², duboko do 4m). Od prirodnih jezera ljepotom i posebnostima ističu se Plitvička jezera (ujezereni tok rijeke Korane, sa 16 jezera), Crveno i Modro jezero kraj Imotskoga (jedinstvene krške pojave), kriptodepresije Vransko jezero na otoku Cresu (slatko, 5,8 km², duboko do 74m), Vransko jezero kraj Biograda na moru te Prokljansko jezero (ujezereni tok donje Krke kraj Šibenika, 11,1 km²). Najpoznatija su umjetna jezera Lokvarsko i Bajersko jezero u Gorskom kotaru, Trakošćansko u Hrvatskom zagorju i Peručko na rijeci Cetini u Dalmaciji. Kopačevsko jezero, s okolnim ritskim šumama, u Baranji poznato je kao odlično mrijestilište riba i stanište ptica.

Jadransko more:

Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, između Balkanskog i Apeninskog poluotoka, u dužini 783 km. Prosječno je široko 170 km, a duboko 252 m: u sjeverozapadnom dijelu je plitko (u Tršćanskom zaljevu do 23 m), a na jugu mnogo dublje (u Južnojadranskoj zavali 1200 m). Od vjetrova najpoznatiji su bura, koja donosi hladnoću, jugo, koje donosi vlagu te maestral, koji ublažuje ljetne sparine.
 

Teritorijalno administrativna struktura:

Teritorijalni ustroj Republike Hrvatske sastoji se od 20 županija i Grada Zagreba, 121 grada i 416 općina

ŽUPANIJE   I. Zagrebačka II. Krapinsko-zagorska III. Sisačko-moslavačka IV. Karlovačka V. Varaždinska VI. Koprivničko-križevačka VII. Bjelovarsko-bilogorska VIII. Riječko-goranska IX. Ličko-senjska X. Virovitičko-podravska XI. Požeško-slavonska XII. Brodsko-posavska XIII. Zadarska XIV. Osječko-baranjska XV. Šibensko-kninska XVI. Vukovarsko-srijemska XVII. Splitsko-dalmatinska XVIII. Istarska XIX. Dubrovačko-neretvanska XX. Međimurska

Važniji događaji iz hrvatske povijesti:

oko 400 p.n.e		prve grčke kolonije osnovane su na jadranskim otocima
oko 100 p.n.e		Rimljani vladaju istočnom obalom Jadrana
305.		Rimski car Dioklecijan vlada u današnjem Splitu
oko 600.		Hrvati se sele u današnju Hrvatsku
852.		Knez Trpimir izdaje Povelju u kojoj se prvi put spominje ime Hrvatska
925.		Spominje se prvi hrvatski kralj, Tomislav, koji ujedinjuje panonsku i dalmatinsku Hrvatsku
1102.		Nakon smrti Petra Svačića, posljednjeg hrvatskog kralja, Hrvatska ulazi u personalnu uniju s Mađarskom
1242.		Kralj Bela IV izdaje Zlatnu bulu kojom Zagreb proglašava slobodnim kraljevskim gradom
1433.		Počeci obrane od Turaka, koji su tijekom vremena okupirali veći dio hrvatskog teritorija
1527.		Odlukom hrvatskog Sabora, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg
1699.		Hrvatska je oslobođena turske vladavine; kontinentalna Hrvatska ostaje pod vlašću Habsburgovaca, najveći dio obale i otoka je pod Venecijom; samo je Dubrovačka Republika samostalna
1815.		Nakon kratkotrajne vladavine Napoleona, koji je ukinuo vlast Venecije i Dubrovačku Republiku, skoro čitava današnja Hrvatska ulazi u Habsburšku monarhiju
1847.		Hrvatski jezik postaje službeni jezik u Hrvatskom Saboru, gdje zamjenjuje latinski
1848.		Ban Josip Jelačić brani Hrvatsku od pokušaja mađarske okupacije i ujedinjuje sve hrvatske provincije
1866.		Biskup Josip Juraj Strossmayer osniva Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, prvu u jugoistočnoj Europi
1918.		Nakon pada Austro-Ugarske monarhije u Prvom svjetskom radu, Hrvatska postaje dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je kasnije prozvana Jugoslavija
1941.		Njemačka i talijanska vojska okupiraju Jugoslaviju; počinje organizirani partizanski otpor pod vodstvom Josipa Broza Tita
1945.		Proglašena je Federativna Narodna Republika Jugoslavija (kasnije Socijalistička federativna Republika Jugoslavija), Hrvatska u njoj postaje Republika
1990.		Održani su prvi višestranački izbori nakon 2. svj. rata. Sabor bira dr. Franju Tuđmana za prvog predsjednika
1991.		Hrvatska proglašava nezavisnost; počinje srpska pobuna koju podržavaju Jugoslavenska narodna armija i Srbija, što rezultira okupacijom trećine hrvatskog teritorija
1992.		Republika Hrvatska postaje članicom Ujedinjenih Naroda
1995.		Hrvatska vojska ugušila srpsku pobunu
1998.		Posljednji okupirani dio Hrvatske, uključujući Vukovar, vraćen je pod hrvatsku vlast.
12/1999.		umire prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tuđman
1/2000.		održani parlamentarni izbori, pobijedila koalicija 6 stranaka, prva smjena vlasti u Hrvatskoj
2001.		Hrvatska potpisala sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj Uniji
12/2003.		održani izbori, pobijedila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) te u koaliciji s Hrvatskom socijalno liberalnom strankom, Demokratskim centrom, Hrvatskom strankom umirovljenika i zastupnicima manjima oformila Vladu

Kultura:

Hrvatska pripada srednjeeuropskoj i mediteranskoj kulturnom i civilizacijskom krugu i tradiciji. Bogato i vrijedno kulturno i povijesno naslijeđe svjedoči tisućljetnoj prisutnosti Hrvata na ovim prostorima.

Utjecaji mediteranske kulture, brojni spomenici iz vremena antike, starog Rima i ranog Srednjeg vijeka, romaničko sakralno nasljeđe, i cijeli niz sačuvanih karakteristično mediteranskih urbanih cjelina kulturološki određuju obalu Hrvatske.

Specifična urbana kultura obalnih i otočnih krajeva vidljiva je u gradovima kao što su Poreč, Rovinj, Pula, Zadar, Šibenik, Hvar, Korčula i Ston, dok Split (Dioklecijanova palača) i Dubrovnik predstavljaju svjetsko kulturno naslijeđe pod zaštitom UNESCO-a.

Kontinentalni dio Hrvatske dio je srednjeeuropskog kulturnog kruga, te ima brojna prethistorijska nalazišta svjetske važnosti, stare gradove, tvrđave i dvorce iz kasnog Srednjeg vijeka te kulturne spomenike i građevine iz doba baroka.


Kulturno povijesna baština:

BELEC - na obroncima Ivanšćice, crkva sv. Marije Snježne iz 1674. (1741.) - najvredniji dio hrvatskog i jedno od najskladnijih djela srednjeeuropskog baroka
BERAM - selo u unutrašnjosti Istre, sjeverno od Pazina. U blizini crkva sv. Marije na Škrilinah s freskama (Mrtvački ples) slikara Vincenta iz Kastva (1474.)
ČAKOVEC - podignut i utvrđen od vlastelinske obitelji Čak u XIIII st. Današnju tvršavu u XVI i XVII st. podigli hrvatski knezovi Zrinski. Stari dvor (danas muzej sastoji se od jednokatnih zgrada dok je novi dvor golema dvokatna barokna palača.
DUBROVNIK - najočuvaniji srednjevjekovni grad na čitavom području Sredozemlja. U cijelosti sačuvane snažne, više od 20m visoke zidine s obrambenim kulama i tvrđavama (Lovrijenac, Sv. Ivan, Minčeta), a unutar njih stari grad izvanredno sačuvanog srednjovjekovnog izgleda. Knežev dvor, barokna crkva Sv. Vlaha (1715), barokna katedrala sv. Marije (1672.-1713.), dominikanski samostan s crkvom (15 st.), franjevački samostan (14. st.). Dio UNESCOve svjetske baštine. Arheloški muzej, Pomorski muzej, Etnografski muzej, Muzej suvremene povijesti, Riznica katedrale, Dom Marina Držića
ĐAKOVO - neoromanička katedrala biskupa Josipa Jurja Strossmayera (1866.-1882.), barokni trg iz XVIII stoljeća zatvoren baroknim kurijama i biskupskim dvorom (biskupski muzej). Muzej Đakovštine s nekoliko vrlo vrijednih zbirki.
GOSPIĆ - podignut u XVII st., sjedište ličkog štaba Vojne Krajine. Kula Senkovića, vojarna (1767), kasnobarokna župna crkva (1780). Muzej Like. U obližnjem Smiljanu, rodnu mjestu Nikole Tesle njegova biografska zbirka. 
HLEBINE - selo kod Koprivnice, glasovita "Hlebinska slikarska škola" od 1930. dala je niz svjetski poznatih slikara naivaca (I. Generalić, M. Virius, F. Mraz, I. Večenaj). Galerija naivne umjetnosti, Muzejska zbirka Ivana Generalića.
HVAR - grad na jugozapadnoj obali istoimenog otoka u Srednjoj Dalmaciji. Glavni trg s katedralom sv. Stjepana (16.-17. st.), arsenalom (16. st.). biskupskim i drugim palačama iz 15.-16. st., gradskom lođom (15. st.) i satom (16. st.); dobro očuvane gradske zidine. Najstarije gradsko kazalište u Europi iz 1612.
KLANJEC - Galerija kipara Antuna Augustinčića
KNIN - u XI st. prijestolni grad hrvatskih kraljeva. Iznad grada nalazi se tvrđava, a u okolici mnoštvo arheoloških nalazišta iz neolitskog i rimskog doba.
KORČULA - zidinama opasan srednjovjekovni grad na manjem  poluotoku na sjeveroistočnoj obali istoimenog otoka , s katedralom sv. Marka (13.-16. st.), crkvom sv. Mihajla (17. st.) i brojnim palačama (palača Arneri - 15. st., Gabrieli - 16. st. - gradski muzej, biskupska palača - 17. st.).
KRAPINA -  legendarni grad Slavena u kojem je zasjedao i hrvatski Sabor, pretpovijesne iskopine s ostacima diluvijalnog pračovjeka neandertalca. Šumovita padina oko Hušnjakove spilje uređena kao prirodni park s likovima praljudi i ondašnjih životinja. Muzej evolucije.
KUMROVEC - Staro selo - jedinstveni etno-muzej s originalnim seoskim kućama iz vremena djetinjstva Josipa Broza-Tita
LEPOGLAVA - pavlinski samostan iz 1400. u kojem je otvorena prva hrvatska gimnazija 1503., zatim visoka škola koja je u XVII st. bila uzdignuta na razinu sveučilišta.
MARIJA BISTRICA - najznačajnije hrvatsko hodočasničko svetište sa zavjetnom crkvom sv. Marije. Pohodio ga je i sveti otac Ivan Pavao II proglasivši tu kardinala Stepinca blaženim. Glasovito srednjovjekovno proštenište obnovljeno je u XIX st. u duhu njemačke renesanse, a župni dvor povezan je u burg, u crkvi vrijedni zlatarski predmeti i rustikalni gotički kip Madone iz XV st. 
MOTOVUN - srednjovjekovni gradić u zapadnoj Istri na vrhu stožasta brda (277m) u romantičnoj dolini Mirne. Razvio se oko središnje jezgre opasane dobro sačuvanim zidinama iz XIII-XV st. Sačuvana kula-zvonik iz XIII st., renesansna loža i crkva (XVI st.) s bogatim inventarom i mnoštvo palača iz XVI i XVII st. Najduže stube u zemlji (1052). 
NIN - gradić u sjevernoj Dalmaciji (sjeverno od Zadra). Ostaci antičke Aenone (forum, Dijanin hram). Crkva sv. Nikole iz XI st. kasnije pretvorena u utvrdu. Sjedište hrvatskog biskupa (Grgur Ninski). Glasovita Višeslavova krstionica (oko 800 god.). U crkvi sv. Mihovila natpis s imenom kneza Branimira iz IX st.
OSIJEK - povijesna urbanistička jezgra Tvrđa s nizom vrijednih zgrada iz XVIII i XIX st. Muzej Slavonije, Galerija likovnih umjetnosti.
OSOR - povijesni gradić na Cresu s očuvanim antičkim i srednjovjekovnim zgradama i zidinama 
OTAVICE - kod Drniša u Dalmatinskoj zagori - mauzolej obitelji Meštrović.
PAG - očuvana urbana jezgra planski izgrađenog grada iz XV st.
PAZIN - Kaštel (najstarija sačuvana tvrđava u Istri - danas Istarski zavičajni muzej), građen od XIV do XVI st., Sačuvano podosta kuća iz XV i XVI st. Župna crkva s višekutnim gotičkim svetištem (1441.) oslikana gotičko-renesansnim freskama (1460.) Franjevačka kasnogotička crkva s vrijednim inventarom (poliptih G. da Santa Croce - 1536.). Etnografski muzej Istre, Muzej grada Pazina
POREČ - slikovit stari grad na poluotočiću na zapadnoj obali Istre. Bizantska bazilika sv. Eufrazija (VI st.)  s mozaicima u živim bojama, dio UNESCOve svjetske baštine.
PULA - grad i luka u jugozapadnoj Istri važni još u rimsko doba. Monumentalni rimski amfiteatar iz I st. za 23.000 gledatelja. Augustov hram (2. st. pr.n.e.), slavoluk Sergijevaca, katedrala sv. Marije (1640.), gotička vijećnica (XIII st.), mletačka tvrđava (muzej, 1631.), Arheološki muzej Istre, Povijesni muzej Istre.
RAB - stari grad na malom poluotoku na južnoj obali istoimenog otoka s brojnim građevinama iz XII - XVI st. (romanička crkva sv. Marije - XI - XV st., samostan i crkva sv. Andrije - XI st. romanički zvonik nekadašnje crkve sv. Ivana - XI st., gotičko-renesansna palača Dominis Nimira - XV st., perivoj Komrčar iz XIX st.
RIJEKA - kaštel na Trsatu i svetište sv. Marije od Lorette
ROVINJ - slikovit grad na nekadašnjem otočiću na zapadnoj obali Istre, s uskim vijugavim ulicama i višekatnicama. Iznad grada crkva sv. Eufemije (1736.) sa zvonikom visokim 60 m, romanička kapela sv. Trojstva (XIII st.), akvarij
SOLIN - iskopine rimskoga grada Salone s forumom, amfiteatrom, kupalištem i akvaduktom.
SPLIT - privredno i kulturno središte Dalmacije nastalo na mjestu Dioklecijanove palače (295.-305.) koja je danas ugrađena u staru gradsku jezgru (dio UNESCOve svjetske baštine) s rimskim Peristilom, katedralom sv. Dujma (Dioklecijanov mauzolej), krstionicom na mjestu Jupiterova hrama, crkvom sv. Dominika (XIII st.), sv. Roka (1516.) i dr. Arheološki muzej, Pomorski muzej, Galerija Ivana Meštrovića, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika.
ŠIBENIK - grad u sjevernoj Dalmaciji na ušću rijeke Krke. Renesansna katedrala Sv. Jakova (1431.-1555.), dio UNESCOve svjetske baštine i brojne druge crkve (među ostalima sv. Franjo iz XIV st., sv. Ivan Krstitelj iz XV st.) te palače. Iznad grada tvrđave sv. Ane, sv. Ivana i Šubićevac (XVI-XVII st.).
TRAKOŠĆAN - u novogotičkom stilu obnovljen dvorac (XIX st.) na južnom rubu Macelja u Hrvatskom zagorju, na uzvisini povrh Trakošćanskog jezera (Muzejska zbirka).
TROGIR - grad u srednjoj Dalmaciji s dobro očuvanom srednjovjekovnom gradskom jezgrom na manjem otoku (dio UNESCOve svjetske baštine). Romanička katedrala sv. Lovre (XIII-XVI st.) s Radovanovim portalom iz 1240., gotička lođa (XV st.), gotička palača Ćipiko (XV st.), sačuvani dijelovi gradskih zidina (kaštel Kamerlengo iz XV st.).
VARAŽDIN - grad na desnoj obali Drave u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sačuvana barokna jezgra s vijećnicom (1523.), franjevačkim samostanom s crkvom sv. Ivana (1650.), stari grad s perivojem i gradskim muzejom. Po jedinstvenoj hortikulturi nadaleko poznato gradsko groblje iz XIX st.
VELIKI TABOR - u Hrvatskom zagorju, XVI st., najbolje sačuvana renesansna utvrda u Hrvatskoj.
VUKOVAR - pretpovijesno arheološko nalazište Vučedol jedno je od najznačajnijih neolitičkih nalazišta u Europi; dvorac Eltz teško je oštećen za vrijeme srpske agresije na Vukovar 1991.
ZADAR - grad u sjevernoj Dalmaciji. Predromanička crkva sv. Donata (8110.-815.) na mjestu nekadašnjeg rimskog foruma, katedrala sv. Stošije (Anastazije) XII-XIII st., samostan i gotička crkva sv. Franje (XIII st.), crkva sv. Marije (1091.) s romaničkim zvonikom iz 1105, crkva sv. Krševana (1175.), dijelovi gradskih zidina iz XVI st., Arheološki i Narodni muzej, Pomorski muzej, Stalna izložba crkvenih umjetnosti.
ZAGREB - glavni grad, gospodarsko i kulturno središte države. Najstariji dijelovi, dvojna jezgra grada razvili su se u srednjem vijeku na zaravnjenim rebrima predgorske stepenice (prigorja) Medvednice: na istoku Kaptol, nastao 1094. kao sjedište biskupije (gotička katedrala iz XIII-XV st.) na susjednom grašanski Gradec ili Gornji Grad s crkvom Svetog Marka (XIII-XIV st.), baroknom crkvom sv. Katarine (1620.-1632.), s obrambenim kulama i nekadašnjim gradskim vratima (Kamenita vrata). U podnožju noviji Donji Grad s mnogim palačama iz XVII-XIX st. Brojni muzeji (Arheološki, Etnografski, Povijesni, Tehnički, Muzej umjetnosti i obrta) i galerije (Strossmayerova galerija starih majstora, Atelier Ivana Meštrovića, Galerija naivne umjetnosti, Muzej Mimara, Umjetnički paviljon). Hrvatsko narodno kazalište i mnoga druga kazališta. Sjeverno od grada srednjovjekovna tvrđava Medvedgrad (1249.-1254.) s Oltarom domovine.     

Značajni kulturni događaji:

Dubrovački ljetni festival - nastupi dramskih i glazbenih ansambala (srpanj-kolovoz)
                                       DUBROVNIK
Đakovački vezovi - festival slavonske folklorne baštine (srpanj) - ĐAKOVO
Grožnjanske glazbene večeri (srpanj-kolovoz) - GROŽNJAN - središnja Istra
Picokijada - festival folklora (lipanj) u ĐURĐEVCU
Krčki ljetni festival - koncerti klasičnih glazbenika (srpanj-kolovoz) u KRKU
Osorske glazbene večeri, OSOR - otok Cres (srpanj-kolovoz)
Sinjska alka - viteški turnir (kolovoz) - SINJ
Splitski festival - nastupi dramskih i glazbenih ansambala (srpanj-kolovoz) - SPLIT
Međunarodni dječji festival (lipanj-srpanj) - ŠIBENIK
Varaždinske barokne večeri (rujan-listopad) - VARAŽDIN
Festival glumca - Vukovarsko-srijemska županija (svibanj)
Vinkovačke jeseni - slavonska folklorna baština (rujan) - VINKOVCI
Eurokaz - međunarodni festival alternativnog kazališta (lipanj-srpanj) - ZAGREB
Međunarodna smotra folklora - ZAGREB (srpanj)
Bienalle suvremene glazbe - ZAGREB (travanj)
Festival kazališta lutaka PIF - ZAGREB (kolovoz-rujan)
Svjetski festival animiranog filma - ZAGREB (lipanj)
Karnevali u gradovima Istre i Primorja - RIJEKA, CRIKVENICA, NOVI VINODOLSKI, SENJ
                                                      DUBROVNIK, LASTOVO, SAMOBOR

Hrvatski nacionalni parkovi:

Nacionalni park je prostrano, pretežito neizmijenjeno područje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava.

Namjena mu je prvenstveno znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna, a turističke djelatnosti u ulozi su posjećivanja i razgledavanja.

BRIJUNI - nacionalni park na istoimenom otočju pred zapadnom obalom Istre (36,4 km²), osnovan 1983. Brijunska skupina od 14 otoka i otočića površine 7,4 km² najveća je i najrazvedenija skupina otoka uz zapadnoistarsku obalu.  Zimzelenom makijom i šumama česmine obrasli otoci, na Velikom i Malom Brijunu te na Vangi slikoviti perivoji i travnjaci. Zoološki vrt u prirodi, kulturno naslijeđe antike. Od 1949. do 1980. službena rezidencija Josipa Broza Tita i omiljeno ljetovalište mnogih državnika svijeta. Brijuni su pravi raj za nautičare. U Brijunsku luku godišnje uplovi nekoliko stotina luksuznih jahti...

KORNATI -  nacionalni park na istoimenom otočju u Dalmaciji (224 km²), osnovan 1980. Oko 140 slikovitih, gotovo golih vapnenačkih otoka ukupne površine 69 km² i okolno more. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, godine 1980. veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom. Kornati su najrazvedenija grupa otoka na Mediteranu poznata po visokim liticama i neobičnim oblicima reljefa, omiljena destinacija nautičara (marina Piškera i nekoliko drugih marina). U područje parka može se doći vlastitim (ili iznajmljenim) plovilom, ili u organizaciji jednog od mnogobrojnih brodara i/ili turističkih agencija diljem Jadrana koji organiziraju izlete u područje parka. Sidrenje i noćenje na plovilima dopušteno je samo u 16 odredjenih uvala u području parka. U području parka kampiranje je strogo zabranjeno osim u kampovima koji imaju odobrenje za rad (Ravni Zakan, Levrnaka). Krstarenje, rekreacijski ribolov, autonomno ronjenje, kupanje, pješačenje, promatranje divljeg biljnog i životinjskog svijeta...

KRKA - nacionalni park na istoimenoj rijeci u sjevernoj Dalmaciji (142 km²). U prostranoj sjevernodalmatinskoj (Kistanjskoj) zaravni urezana uska, mjestimice kanjonska dolina sa sedrenim barijerama i slapovima (Roški slap i Skradinski buk, 800 m dugačak niz slapova ukupne visine 46 m); u srednjem toku pravoslavni manastir Krka (XVIII st.), a na otoku Visovcu u Visovačkom jezeru franjevački samostan Visovac (XVII-XVIII st.)
Rijeka Krka s potopljenim dijelom ušća duga je oko 72,5 km i po dužini je 22. rijeka u Hrvatskoj. Izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina podno 22 m visokog, zimi bučnog a ljeti bezvodnog Topoljskog slapa, Velikog buka ili Krčića slapa. Dužina slatkovodnog vodotoka je 49, a bočatog 23,5 km. Značajni pritoci rijeke su Krčić, Kosovčica, Orašnica, Butišnica i Čikola s Vrbom. Sa svojih sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 242 m Krka je prirodni i krški fenomen.

MLJET - nacionalni park na zapadnom dijelu istoimenog otoka u južnoj Dalmaciji (31 km²), osnovan 1960. Vrlo razvedena obala s dubokim zaljevima, Veliko i Malo jezero, čak pet različitih tipova šuma: autohtona šuma alepskog bora, ostaci mediteranske prašume, izvorne šume crnike, garig i zimzelena makija. Bujna vegetacija otoka, poglavito područja Nacionalnog parka, pribavila je Mljetu atribut "zelenog otoka". Od životinjskog svijeta indijski mungos i orao zmijar istrijebili su zmije otrovnice (u parku ima 5 vrsta zmija i 6 vrsta guštera), bogatstvo ptica pjevica (šojka, siva muharica, šumski zviždak), sivi puh i mediteranski štakor te divlja svinja. Uprava Parka nastoji ovdje naseliti sredozemnu medvjedicu.  Na otoku u Velikom jezeru nalazi se benediktinski samostan i crkva sv. Marije  (XII st.).

PAKLENICA - nacionalni park na južnoj strani najvećeg planinskog masiva Hrvatske, Velebita, koji se proteže od najviših vrhova do mora, dva impresivna kanjona, Velika Paklenica i Mala Paklenica; mnoštvo neobičnih krških reljefnih oblika, niz pećina, bogata i raznolika flora (endemi pjeskarica i prozorski zvončić, mirisava ljubica, šume crnog bora, rujevina i šmrika) i fauna (leptiri prugasto jedarce, erebija i apolon, zmije neotrovnice šara poljarica, pjegava crvenkapica i bjelica te otrovnice poskok i stepska riđovka, bogatstvo ptica - brgljez kamenjar, modrokos, bjeloglavi sup, kobac, crvendać, zimovalica i sisavaca - srna, jelen, divokoza, mrki medvjed, vuk i ris). Monumentalna okomita stijena poznata kao Anića Kuk je jedan od najpopularnijih terena za obuku hrvatskih alpinista.

PLITVIČKA JEZERA - najljepši i najpoznatiji hrvatski nacionalni park, jedan od najljepših europskih pa i svjetskih nacionalnih parkova; u gornjem toku rijeke Korane u Lici (195 km²), osnovan 1949. Izlučivanjem sedre nastale su barijere preko kojih pada voda u slikovitim slapovima unutar 16 manjih jezera oko kojih su velebne šume bukve i jele, npr. prašumski rezervat Čorkova uvala (75 ha). Brojne životinjske vrste uključujući mrkog medvjeda. Za posjetitelje organiziran prijevoz posebnim vlakićima i razgledavanje jezera električnim brodovima. Dio UNESCOve svjetske baštine.

RISNJAK - šumoviti planinski masiv sjeverno od Rijeke, svega 15 km zračne linije od mora, obuhvaća područje izvora rijeke Kupe (oko 4600 ha). Zbog svog položaja na prijelazu između Alpi i planine Dinare, okupljene su razne vrste flore (preko 30 biljnih zajednica od čega 14 šumskih, prevladavaju šume bukve i jele, od travnjačke vegetacije alpski kotrljan, srebrni stolisnik, dlakavi pjenišnik, zvjezdani ljiljan i runolist koji je pod posebnom zaštitom)  i faune unutar malog područja, uključujući mrkog medvjeda, vuka, risa, divokozu, divlju svinju, srnu, jelena, puha, vjevericu, orla "zmijara", sovu veliku ušaru te preko 100 vrsta leptira. Ljepota šume, krške pojave i predivni vidici privlače brojne planinare.

SJEVERNI VELEBIT - prirodno najvredniji i najatraktivniji dio vršnog dijela Velebita. Nacionalni park proglašen je 1999. na 109 km² površine. 
Uključuje stroge prirodne rezervate Rožanski i Hajdučki kukovi s atraktivnim krškim oblicima (više od 150 jama) i Lukinom jamom, jednom od najdubljih u svijetu. Čuveni Velebitski botanički vrt u botaničkom rezervatu Zavižan-Balinovac-Velika kosa s bogatstvom visokoplaninske flore,  te botanički rezervat "Visibaba" s najvećim nalazištem endemske vrste hrvatska sibireja. Brojne planinarske staze od kojih je najpoznatija Premužićeva (1930.-1933.) koja prolazi kroz najljepše i najzanimljivije dijelove sjevernog Velebita.  Prekrasan pogled na Jadransko more i otoke Pag, Rab, Goli otok, Prvić i Krk.
 

Parkovi prirode:

Parkovi prirode su prostrana prirodno ili kultivirana područja s naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povjesnim i turističko-rekreativnim vrijednostima.

BIOKOVO - impozantna krška planina iznad Makarske rivijere (duga 36 km, široka do 9,5 km); raznolika flora i fauna, prekrasni vidici. Rijetke šume, škrti krški dolci i oskudni pašnjaci skromni su gospodarski izvori Biokova. Na dodiru vapnenih hridina i primorske flišne zone izbijaju stalna i povremena vrela, važna za opskrbu naselja i natapanje vrtova. Planinarski dom pod Vošcem, planinarska kuća pod Svetim Jurom i planinarska kuća »Slobodan Ravlić« na Lokvi. 1984 osnovan Biokovski botanički vrt Kotišina, hortikulturni spomenik (16,5 ha) za zaštitu i uzgoj biokovskoga bilja.

KOPAČKI RIT - veliko močvarno područje na ušću Drave u Dunav. Sastoji se od brojnih rukavaca, mrtvaja i jezeraca uz rijeku Dunav. bogat biljni i životinjski svijet, osobito ptice močvarice, jeleni i divlje svinje. Tu se gnijezdi oko 260 vrsta različitih ptica (divlja guska, divlja patka, velika bijela čaplja, bijela roda, crna roda, orao štekavac, veliki vranac, liska, galeb, čigra vodomar, djetlić, žuna i dr.). U vodi ima 40-ak vrsta riba (štuka, jaz, linjak, deverika, šaran, som, smuđ, grgeč i dr.), a na suhom dijelu više različitih vrsta sisavaca (obični jelen, srna, divlja svinja, divlja mačka, kuna zlatica, kuna bjelica, lasica, zerdav, vidra i dr.).

LONJSKO POLJE - dio plavljene doline između Save i Moslavačke gore, jedna od najvećih močvara Europe uz rijeke Savu i Lonju (506,50 km²); retencijski bazen za vode Save. Ističe se velikim bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta, a zanimljiva je i arhitektura posavskih drvenih kuća, koje su zbog svoje ljepote, očuvanosti i brojnosti pravi spomenik graditeljske baštine. Ornitološki rezervati Rakita i Držiblato pod još su strožim režimom zaštite. Prostrane poplavne hrastove šume, šume jasena, vrbe i topole, prirodno su stanište bogate ptičje faune (patke, orao štekavac i orao zmijar, siva i bijela čaplja, crna roda). Jedno od najvećih mrijestilišta šarana u Europi. Divlje svinje, konj hrvatski posavac, jeleni, srne, vidre, dabrovi, divlje mačke. Promatranje ptica, biciklizam, šetnje, vožnja čamcima, jahanje konja, kupanje te ograničeni lov i ribolov temeljne su rekreacijsko-sportske aktivnosti. Bogata gastronomska ponuda (riblji paprikaš, tzv. krapec na procep, gulaš od divljači i dr.).

MEDVEDNICA - gorski masiv iznad Zagreba i njegova glavna rekreacijska zona. Najviši vrh Sljeme (1032 m). Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok u duljini od 42 km; površina oko 240 km². Očuvane šume bukve i jele, a ima i atraktivnih spilja i dubokih potočnih dolina. Među kulturno-povijesnim znamenitostima posebno se ističe znatnim dijelom restaurirana srednjovjekovna utvrda Medvedgrad uz koju je uređen Oltar domovine u spomen palima za Hrvatsku te ruševine Susedgrada i Zelingrada. Najopremljenije skijaško središte cijele sjeverne Hrvatske. Hoteli Tomislavov dom (B), Hunjka (B); planinarski domovi: Dom Crvenog križa »Sljeme«, Dom Izviđača, Risnjak, Grafičar, Runolist, »Ivan Pačkovski« (Puntijarka), Lipa, Kladešćica i dr.

PAPUK - najveće gorje u Slavoniji,  na sjevernom i sjeverozapadnom obodu Požeške kotline u Slavoniji; najviši vrh Papuk (954 m). Ističe se šumovitošću (hrast, bukva) i dijelom eruptivnim reljefom. Izvorno je područje mnogih vodenih tokova (Čađavica, Karašica, Pakra). Na južnim padinama prigorja vinogradi. Izgradnjom planinskih kuća i dodatnih sadržaja te markacijom putova Papuk postaje čest cilj izletnika i planinara. Na Papuku su izgrađeni planinarsko-turistički objekti: planinarski dom Lapjak (335 m) 3 km udaljen od Velike, termalno kupalište Toplice (296 m) nedaleko od Velike, planinarska kuća Trišnjica, 7 km od doma Lapjaka, dom gorske službe spašavanja na Nevoljašu (725 m), skijaška žičara nad Jezercem (silazi s Nevoljaša), planinarski dom Jankovac (475 m) na sjevernim obroncima Papuka.

TELAŠĆICA - prostrana uvala na krajnjem južnom dijelu Dugog otoka; duga oko 10 km, široka 160-1800 m, a ima nekoliko proširenja s pjeskovitim i muljevitim dnom; u unutrašnjem dijelu duboka 12 m, a u vanjskom do 60 m. U zaljevu je 25 uvala, pet otočića i posebna prirodna atrakcija - slano Srebreno jezero. Ljekovita jezerska voda slanija je, a ljeti i toplija od obližnjeg mora. Veoma su dojmljivi strmi klifovi, koji se uzdižu i do 166 m i štite zaljev od snage i udara otvorenog mora. Uz  NP Kornati, odredište je nautičara; pruža posebne užitke plovidbe.

UČKA - planina u istočnom dijelu Istre; proteže se u dužini 20 km od prijevoja Poklon (preko kojega vodi cesta Rijeka-Pazin) do Plominskog zaljeva. Ima izgled izrazitoga grebena, vrhovi kojega se prema jugu snizuju. Na padinama se ističe nekoliko kanjonskih dolina (Vela draga), a ima dosta i drugih krških oblika (ponikve, spilje). Obalni pojas prekriva mediteranska vegetacija u kojoj dominira lovor. Niži dijelovi padine su pod hrastovom i kestenovom šumom s dosta graba, jasena i klena. Šume Učke pružaju ljeti ugodno osvježenje, a vrhovi jedinstven vidik.

VELEBIT - Iako su na Velebitu, najvećoj hrvatskoj planini, izdvojena dva nacionalna parka - Paklenica i Sjeverni Velebit, u preostalom većem dijelu planine još je čitav niz prirodnih znamenitosti koje idu u red najvrednijeg što Hrvatska ima. Stoga je čitava oko 150 km duga planina Velebit zajedno s oba nacionalna parka i nizom drugih manjih posebno zaštićenih područja zaštićen kao park prirode, te kao Svjetski rezervat biosfere UNESCO-a. Sa čak 2.000 km² površine park prirode Velebit je daleko najveće zaštićeno područje Hrvatske. Ova veličanstvena planina ima lica - surovu golet na primorskoj i nepregledne šume na kontinentalnoj strani i diči se sa bezbroj ljepota - neobičnim stijenama, divljim kanjonima, dubokim jamama, spiljama i mnogim drugim krškim oblicima.

VRANSKO JEZERO - jezero i kriptodepresija u Ravnim kotarima, sjeveroistočno od Pakoštana; 30,1 km² (dugo 13,6 km, široko do 2,2 km, duboko do 3,9 m - najveće jezero Hrvatske). Voda, koju dobiva iz potoka Skorobića i iz nekoliko izvora, otječe ponorima i umjetnim kanalom Prosika (850 m) u Pirovački zaljev. Jezero je bogato ribom (šarani, cipli, jegulje i dr.). Moguć je ribolov i lov na ptice močvarice (čaplja danguba, žuta čaplja, mala bijela čaplja, gak kukavica, divlje patke, vodene kokošice i gnjurci). Površina od 30 ha zaštićena je kao poseban ornitološki rezervat.

ŽUMBERAK-SAMOBORSKO GORJE - brežuljkasto područje (oko 300 km2) južnog prigorja Žumberačkoga gorja. Ime je dobio po starom gradu Žumberku (izgorio 1793.; ruševine iznad istoimena sela). Izrazito krško područje (ponikve, spilje, ponori, ponornice) s bukovom i kestenovom šumom. Zapadno od Zagreba, prostrane livade, slikovita sela s razvedenim reljefom i dubokim kanjonima. Manji dio toga gorja - Samoborsko gorje (najviši vrh Japetić, 880 m) više od stotinjak godina posjećuju mnogobrojni izletnici i planinari.